Infrastruktura kvalitete se sastoji od niza elemenata koje imaju za cilj olakšati stvaranje novih proizvoda te osigurati njihovu kompatibilnost sa zahtjevima kupaca ali isto tako i svim tehničkim elementima sustava.

 

Infrastruktura sustava kvalitete Hrvatske

Za današnje organizacije kvaliteta postaje imperativ. Kroz kvalitetne proizvode i usluge svaka organizacija nastoji osigurati bolju poziciju na tržištu. U svakoj zemlji, pa tako i u Hrvatskoj, postoji infrastruktura kvalitete koja vodi brigu o normama, standardima i propisima koji se tiču sustava upravljanja kvalitetom.

Infrastruktura sustava kvalitete se sastoji od institucija koje se bave akreditacijom, normizacijom, standardizacijom i specijaliziranim laboratorijima koji ocjenjuju sukladnost proizvoda.

Konkretno u Hrvatskoj, infrastruktura kvalitete se sastoji od sljedećih institucija:

• Državnog zavoda za mjeriteljstvo (DZM)

• Hrvatski zavod za norme (HZM)

• Hrvatski mjeriteljski institut (HMI)

• Hrvatska akreditacijska agencija (HAA)

 

Ciljevi i zadatci infrastrukture kvalitete

Svaka od navedenih institucija u sklopu infrastrukture kvalitete Hrvatske ima određene zadatke. Jedan od glavnih zadataka infrastrukture kvalitete svake zemlje jest osiguranje standarda na temelju kojeg se ispituje kvaliteta proizvoda i na temelju kojeg se ocjenjuje sukladnost istog.

Mogu se izdvojiti sljedeći najvažniji zadatci:

• Zaštita krajnjih korisnika proizvoda i usluga
• Zaštita okoliša
• Zaštita života ljudi i životinja
• Opća sigurnost

Norme i normizacija čelika

Čelik je jedan od najviše korištenih konstrukcijskih materijala danas. Zbog svoje važnosti, razvijen je poseban sustav njegove normizacije. Sukladno Europskim normama, razvijena je forma normizacije čelika čiji su sastavni dijelovi:

Glavna oznaka čelika

Dodatna oznaka čelika

Dodatne oznake za proizvode od čelika

 

Europska norma definira dvije kategorije označavanja čelika:

• Označavanje prema namjeni, mehaničkim i konstrukcijskim svojstvima
  • Konstrukcijski čelici – S
  • Čelici za posude – P
  • Čelici za strojogradnju – E
  • Čelici za cjevovode – L
  • Čelici za armiranje betona – B
  • Čelici za prednapinjanje betona – Y
  • Čelici za tračnice – R
  • Hladno valjani čelici – H
  • Plosnati proizvodi za hladno oblikovanje – D
  • Elektrolim – M
• Označavanje čelika prema kemijskom sastavu
  • Nelegirani čelici – C
  • Nelegirani čelici s udjelom mangana > 1% – n
  • Legirani čelici – X
  • Brzorezni čelici – H

Glavni cilj normizacije čelika i drugih metala jest podizanje kvalitete gotovog proizvoda, odnosno otklanjanje prepreka u međunarodnoj trgovini. U pravilu, norme donosi HZN i to u skladu s normama koje vrijede na tržištu Europske unije.

 

Uvjeti za izvoz u zemlje članice EU

Uvjeti koje Europska Unija postavlja na metalne proizvode koji se izvoze u zemlje članice ovise o tome je li zemlja izvoznik članica EU ili nije. Ako je zemlja izvoznik članica EU tada se na nju primjenjivanju propisi zadani Novim Pristupom, a koji se odnose na posjedovanje CE certifikata.

Temeljem pravne legislative EU, svim zemljama članicama je dozvoljeno izvoženje proizvoda i usluga bez ikakvih ograničenja. Međutim, svi proizvodi koji se stavljaju na tržište EU moraju imati CE znak.

 

CE Znak

Dakle, uvjet za izvoz u zemlje članice Europske Unije jest sukladnost s tehničkim normama propisanim Novim Pristupom.

Svaki proizvod koji zadovolji spomenute uvjete dobiva znak CE. Ocjenu sukladnost proizvoda vrši za to akreditirani laboratorij. Nadalje, akreditaciju laboratorija vrši institucija u sklopu infrastrukture kvalitete. U slučaju Hrvatskog sustava radi se o Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji.

Dobivanjem CE znaka, odnosno dokazom da proizvod zadovoljava propisima zadanim Novim Pristupom, proizvod se može staviti na tržište Europske Unije. Većina današnjih proizvoda široke potrošnje koje organizacija želi prodavati na EU tržištu mora imati CE certifikat.

U kontekstu metalurške industrije, svi proizvodi od metala trebaju biti sukladni s već spomenutim propisima, odnosno u skladu s ISO normom.

---